Ne zanima Vas politika? Tko vam to mo\u017ee zamjeriti? Stvari\n koje se serviraju u medijima su prili\u010dno dosadne. Mo\u017eda Vas ne\n zanima politika jer mislite da ne mo\u017eete ni\u0161ta promijeniti.\n Mo\u017eda se osje\u0107ate bespomo\u0107nima.<\/p>\n\n\n\n
Ali mo\u017eda bi Vas trebala zanimati. “Politika” se,\n naposljetku, zanima za Vas. I to mnogo.<\/p>\n\n\n\n
Politika se zanima za Vas zato jer ste Vi dio onoga \u0161to ona\n zove “tr\u017ei\u0161te rada” (a \u0161to mi zovemo “radni\u010dka klasa”). Mo\u017eda\n ste u medijima \u010duli poduzetnike ili politi\u010dare kako pri\u010daju o\n tome kako je “cijena rada” previsoka. Oni postaju zabrinuti kad\n njihovi poku\u0161aji da odr\u017ee “produktivnu” i “fleksibilnu” radnu\n snagu nai\u0111u na otpor. Oni sretno priznaju da je jedna od\n njihovih uloga da upravljaju ekonomijom. A najva\u017enija\n komponenta ekonomije ste upravo Vi.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017eda se osje\u0107ate bespomo\u0107no, ali ovaj osje\u0107aj je sam po\n sebi mo\u0107an. Kao ne\u0161to za prodaju na tr\u017ei\u0161tu rada, Vi ste\n klju\u010dna komponenta mo\u0107i i bogatstva Va\u0161ih poslodavaca i\n politi\u010dkih vladara. Sve dok Vi prihva\u0107ate ovu neravnopravnost\n (koja ima mnoge destruktivne posljedice), mo\u017ee ona opstati.<\/p>\n\n\n\n
Rije\u010d kapitalizam je postala prili\u010dno uobi\u010dajena za\n opisivanje dru\u0161tvenog ure\u0111enja u kojem trenuta\u010dno \u017eivimo.\n Tako\u0111er se uzima zdravo za gotovo da je to ure\u0111enje postojalo,\n ako ne oduvijek, onda barem u ve\u0107em dijelu ljudske povijesti. U\n stvari, kapitalizam je relativno nov dru\u0161tveni poredak.<\/p>\n\n\n\n
Ali \u0161to to\u010dno ‘kapitalizam’ zna\u010di?<\/p>\n\n\n\n
Kapitalizam je dru\u0161tveno ure\u0111enje koje trenuta\u010dno postoji u\n svim zemljama svijeta. U kapitalisti\u010dkom sustavu, sredstva\n proizvodnje i raspodjele dobara (zemlja, tvornice, tehnologija,\n transportni sustav, itd.) su u posjedu vrlo male grupe ljudi.\n Tu malu grupicu ljudi, mi nazivamo kapitalisti\u010dkom klasom.\n Velika ve\u0107ina ljudi mora prodavati svoju sposobnost rada kako\n bi zauzvrat dobila nadnicu ili pla\u0107u (te ljude mi nazivamo\n radni\u010dkom klasom).<\/p>\n\n\n\n
Radni\u010dka klasa je pla\u0107ena da proizvodi dobra i usluge koje\n se onda prodaju za stvaranje profita. Kapitalisti primaju\n profit zato jer mogu stvoriti vi\u0161e novca prodavaju\u0107i ono \u0161to\n smo mi proizveli, zato jer ono \u0161to smo mi proizveli ko\u0161ta vi\u0161e\n od na\u0161e cijene na tr\u017ei\u0161tu rada. U ovom smislu, radni\u010dka klasa\n je iskori\u0161tavana od strane kapitalisti\u010dke klase. Kapitalisti\n \u017eive od profita koji ostvare iskori\u0161tavaju\u0107i radni\u010dku klasu dok\n istovremeno ula\u017eu dio profita u cilju budu\u0107e akumulacije\n profita.<\/p>\n\n\n\n
Ovo je ono \u0161to imamo na umu kad ka\u017eemo da postoje dvije\n klase u dru\u0161tvu. To je tvrdnja koja se temelji na jednostavnim\n \u010dinjenicama o dru\u0161tvu u kojem danas \u017eivimo. Ova klasna podjela\n je osnovno obilje\u017eje kapitalizma. Mo\u017ee biti popularno govoriti\n (obi\u010dno samo okvirno) o razli\u010ditim drugim ‘klasama’ kao, na\n primjer, ‘srednja klasa’, ali definicija je ovih dviju osnovnih\n klasa klju\u010dna u razumijevanju kapitalizma.<\/p>\n\n\n\n
Ne mora biti o\u010dito u kojoj se klasi neki relativno bogati\n ljudi nalaze, ali nema sumnje u status ogromne ve\u0107ine svjetske\n populacije. Pripadnici kapitalisti\u010dke klase dobro znaju tko su.\n I ve\u0107ina pripadnika radni\u010dke klase zna da treba raditi za\n nadnicu ili pla\u0107u kako bi \u017eivjeli (ili su ovisni o nekom\n drugom, ili ovise o dr\u017eavnim subvencijama).<\/p>\n\n\n\n
U kapitalizmu, motiv za proizvodnju dobara i usluga je\n njihova prodaja za profit, a ne da bi se zadovoljilo potrebe\n ljudi. Proizvodi kapitalisti\u010dke proizvodnje moraju na\u0107i kupca,\n naravno, ali to je samo posljedica glavnog cilja stvaranja\n profita, kako bi se zavr\u0161ilo s vi\u0161e novca nego \u0161to je u\n proizvodnju bilo ulo\u017eeno. Ovo nije teorija koju smo mi\n izmislili nego \u010dinjenica koju mo\u017eete provjeriti sami \u010ditaju\u0107i\n financijske \u010dasopise. Poticaj proizvodnji nije ono \u0161to su kupci\n spremni platiti kako bi zadovoljili svoje potrebe nego ono \u0161to\n kapitalisti ra\u010dunaju da bi im moglo donijeti profit. Ta dobra\n mogu zadovoljiti ljudske potrebe, ali te potrebe ne\u0107e biti\n zadovoljene ako ljudi nemaju dovoljno novca.<\/p>\n\n\n\n
Motiv profita nije samo posljedica pohlepe od strane\n pojedina\u010dnih kapitalista. Oni nemaju drugog izbora. Potreba\n stvaranja profita je nametnuta kapitalistima kao uvjet za\n odr\u017eavanje njihovih investicija i njihovih polo\u017eaja kao\n kapitalista. Nadmetanje s drugim kapitalistima prisiljava ih da\n reinvestiraju \u0161to vi\u0161e profita mogu u odr\u017eavanje njihovih\n sredstava i tehnologije proizvodnje modernim.<\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to \u0107ete vidjeti, mi dr\u017eimo da klasna podjela i \u017eelja za\n profitom kao sastavnice kapitalizma le\u017ee u korijenu ve\u0107ine\n dana\u0161njih svjetskih problema, od gladi i ratova, do socijalne\n otu\u0111enosti i zlo\u010dina. Svaki aspekt na\u0161ih \u017eivota je podre\u0111en\n najgorim ekscesima \u017eelje za profitom. U kapitalisti\u010dkom\n dru\u0161tvu, na\u0161e stvarne potrebe \u0107e uvijek biti zapostavljene na\n ra\u010dun potrebe za profitom.<\/p>\n\n\n\n
Op\u0107enito se smatra da kapitalizam podrazumijeva slobodno\n tr\u017ei\u0161te. Ali mogu\u0107e je imati kapitalizam i bez slobodnog\n tr\u017ei\u0161ta. Sustavi koji su postojali u biv\u0161em SSSR-u i koji danas\n postoje u Kini i na Kubi primjeri su toga. Ova klasno\n podijeljena dru\u0161tva se \u010desto krivo nazivaju ‘socijalisti\u010dkim’.\n \u010cak i nasumi\u010dan pogled na njih otkriva nam da se u biti radi o\n ‘dr\u017eavama kapitalistima’. U navodno ‘socijalisti\u010dkom’\n Sovjetskom Savezu, na primjer, jo\u0161 uvijek je postojalo\n robovanje pla\u0107i, kupovanje, prodaja i razmjena, s proizvodnjom\n koja se \u010desto odvijala samo onda kada se mogla odr\u017eati.\n ‘Socijalisti\u010dki’ SSSR je nastavio trgovati prema diktatima\n me\u0111unarodnog kapitala i, kao svaki drugi kapitalist, dr\u017eava je\n bila spremna ratovati kako bi za\u0161titila osobne ekonomske\n interese. Uloga sovjetske dr\u017eave bila je da slu\u017ei kapitalu u\n iskori\u0161tavanju pla\u0107enog rada, postavljaju\u0107i ciljeve proizvodnje\n i uglavnom kontroliraju\u0107i ono \u0161to se moglo i \u0161to se nije moglo\n proizvesti. Prema tome, s pravom mo\u017eemo tvrditi kako takva\n zemlja ne mo\u017ee imati nikakve veze sa socijalizmom, kako ga mi\n definiramo. U stvari, socijalizam kako ga mi definiramo, ne\n mo\u017ee postojati samo u jednoj zemlji \u2013 ba\u0161 kao i\n kapitalizam, on mora biti globalno dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er je mogu\u0107e (barem teoretski) imati slobodno tr\u017ei\u0161te\n koje nije kapitalisti\u010dko. Takvo bi “tr\u017ei\u0161no gospodarstvo”\n uklju\u010divalo seljake, umjetnike i obrtnike od kojih svaki\n proizvodi odre\u0111ene proizvode koje bi me\u0111usobno mogli\n razmjenjivati putem novca. Ne bi bilo ni stvaranja profita ni\n klasne podjele \u2013 samo neovisni proizvo\u0111a\u010di koji\n razmjenjuju dobra zbog obostrane koristi. Ali, s pravom mo\u017eemo\n sumnjati je li takvo ekonomsko ure\u0111enje ikada postojalo.\n Dru\u0161tvo koje je najvi\u0161e sli\u010dilo tome, mo\u017eda je postojalo u\n ranim kolonijalnim naseljima u Sjevernoj Americi. Neki me\u0111u\n “zelenima” \u017eele vidjeti povratak ovakvoj vrsti ekonomskog\n ure\u0111enja. Mi smatramo da ovakvo ure\u0111enje nije va\u017ee\u0107a\n alternativa modernom dru\u0161tvu. Takav sustav bi gotovo neizbje\u017eno\n vodio prema akumulaciji kapitala i stvaranja profita \u2013\n definitivnih obilje\u017eja kapitalizma.<\/p>\n\n\n\n
Uzimaju\u0107i u obzir sve \u0161to smo rekli o kapitalizmu, o\u010dito je\n da se ne\u0161to treba poduzeti. Ali \u0161to? Mo\u017ee li se kapitalizam\n reformirati tako da bude druk\u010diji? Ili mora do\u0107i do\n socijalisti\u010dke revolucije koja bi zamijenila kapitalizam nekom\n drugim ure\u0111enjem? Ta se debata vodi ve\u0107 vi\u0161e od sto godina.<\/p>\n\n\n\n
Putem poku\u0161aja mijenjanja kapitalizma, odnosno\n “reformiranja”, kre\u0107e ve\u0107ina ljudi koji \u017eele pobolj\u0161ati\n dru\u0161tvo. Ne pori\u010demo da su odre\u0111ene reforme koje je ostvarila\n radni\u010dka klasa pomogle pobolj\u0161ati op\u0107e uvjete \u017eivljenja i rada.\n Zaista nema ni\u0161ta lo\u0161e s ljudima koji se zala\u017eu za reforme koje\n donose bitna pobolj\u0161anja u kvaliteti \u017eivljenja, i neke reforme\n doista zna\u010de bitnu razliku u \u017eivotima milijuna ljudi, te se\n mogu smatrati “uspje\u0161nima”. Postoje primjeri istih na poljima\n obrazovanja, stambene gradnje, zlouporabe dje\u010djeg rada, uvjeta\n na poslu i socijalne sigurnosti. Ali ipak, glede toga, tako\u0111er\n se treba priznati da su takvi “uspjesi” u stvarnosti napravili\n ni\u0161ta drugo do odr\u017eavanja radnika i njihovih obitelji u\n efikasnom radnom stanju i, iako su smanjili probleme, u\n stvarnosti su rijetko uspjeli u potpunosti odstraniti te iste\n probleme. Ono \u010demu se mi protivimo je ta cijela kultura\n reformiranja, ideja da se kapitalizam mo\u017ee u\u010diniti\n podno\u0161ljivijim s pravim reformama, \u0161to zna\u010di da se\n suprotstavljamo onim organizacijama koje obe\u0107avaju dono\u0161enje\n programa reformi na dobrobit radni\u010dke klase, \u010desto s ciljem\n kako bi organizacija koja predla\u017ee reforme do\u0161la na vlast.\n Takve grupe, posebno one ljevi\u010darske, \u010desto imaju stvarne\n ciljeve prili\u010dno druk\u010dije od programa reformi kojeg predla\u017eu. U\n tome su one neiskrene kao i bilo koji drugi politi\u010dar, bilo s\n lijeva ili desna. Krajnji rezultat toga je gubljenje iluzija u\n radikalnu promjenu.<\/p>\n\n\n\n
Ako ste ipak uvjereni da grupacije ili stranke koje\n obe\u0107avaju reforme zaslu\u017euju Va\u0161u podr\u0161ku, molimo Vas da uzmete\n u obzir slijede\u0107e \u010dinjenice:<\/p>\n\n\n\n
Evo \u0161to rekao William Morris prije vi\u0161e od jednog stolje\u0107a:\n “Reforme oko kojih se mnogi \u010destiti ljudi trenuta\u010dno zamaraju\n su beskorisne zato jer su ni\u0161ta drugo do neorganiziranih\n djelomi\u010dnih pobuna protiv goleme, \u0161iroko rasprostranjene,\n sveobuhvatne organizacije koja \u0107e, s nesvjesnim instinktom\n biljke, odbiti svaki poku\u0161aj pobolj\u0161anja \u017eivotnih uvjeta ljudi\n i spremno odgovoriti protuudarom.”<\/p>\n\n\n\n
Drugim rije\u010dima, iako individualne reforme mogu biti\n vrijedne podr\u0161ke, politi\u010dka strategija reformizma \u2013\n obe\u0107avanje reformi u korist drugih \u2013 je put koji ne vodi\n nigdje. Oni koji \u017eele promijeniti dru\u0161tvo, trebali bi se\n ozbiljno upitati nudi li kapitalizam dovoljno prostora za\n trajna rje\u0161enja golemog spektra socijalnih problema kojima je\n sam uzrok. Naravno, neka pobolj\u0161anja se ipak \u010dine i neki\n problemi se ipak smanjuju. K tome, novi problemi neprestano\n nastaju u dru\u0161tvu koje se sve br\u017ee mijenja tra\u017ee\u0107i nove na\u010dine\n stvaranja profita.<\/p>\n\n\n\n
Motiv profita u kapitalizmu je veliki uzro\u010dnik problema s\n kojima se susre\u0107emo u dana\u0161njem dru\u0161tvu: sve ve\u0107a nejednakost,\n siroma\u0161tvo, odvajanje od dru\u0161tva, zlo\u010din, besku\u0107ni\u0161tvo,\n degradacija okoli\u0161a \u2013 popis bi mogao i\u0107i u nedogled.\n Postoje nebrojeni na\u010dini na koje radni\u010dka klasa (kao i\n kapitalisti\u010dka) pati zbog posljedica profitnog sustava. Osim\n ako se organiziramo za alternativu, profitni sustav \u0107e\n nastaviti na svom slijepom putu.<\/p>\n\n\n\n
Ali \u0161to je alternativa?<\/p>\n\n\n\n
Najva\u017enije u definiciji socijalizma jest dru\u0161tveno\n vlasni\u0161tvo. To zna\u010di da bi svjetski resursi trebali biti\n zajedni\u010dko vlasni\u0161tvo cjelokupnog svjetskog stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Ali ima li zaista smisla da svi posjeduju sve zajedno?\n Naravno, neke stvari su za osobnu upotrebu prije nego li za\n dijeljenje \u2013 odje\u0107a, na primjer. “Posjedovanje” odre\u0111enih\n osobnih stvari nije u suprotnosti s principima dru\u0161tva\n zasnovanog na dru\u0161tvenom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n
U praksi, dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo \u0107e zna\u010diti da \u0107e svi imati\n pravo sudjelovati u dono\u0161enju odluka kako \u0107e se globalni\n resursi upotrebljavati. To zna\u010di da nitko ne\u0107e biti u stanju\n uzeti kontrolu nad resursima u svoje ruke.<\/p>\n\n\n\n
Demokratska kontrola je prema tome esencijalna za\n socijalizam. Socijalizam \u0107e biti dru\u0161tvo u kojem \u0107e svi imati\n pravo sudjelovanja u socijalnim odlukama koje ih se ti\u010du. Te bi\n odluke mogle biti u \u0161irokom spektru pitanja \u2013 jedna od\n najva\u017enijih odluka, na primjer, bila bi kako organizirati\n proizvodnju dobara i usluga.<\/p>\n\n\n\n
Proizvodnja u socijalizmu \u0107e biti direktno i samo za\n upotrebu. S prirodnim i tehni\u010dkim resursima Svijeta u\n dru\u0161tvenom vlasni\u0161tvu i pod demokratskom kontrolom, jedini\n objekt proizvodnje \u0107e biti zadovoljenje ljudskih potreba. To bi\n zna\u010dilo kraj kupovanja, prodavanja i novca. Umjesto toga, mogli\n bi slobodno uzeti ono \u0161to smo zajedni\u010dki proizveli. Primijenio\n bi se stari slogan “svatko prema svojim sposobnostima, svakome\n prema njegovim potrebama”.<\/p>\n\n\n\n
Kako bi smo odlu\u010dili koje su ljudske potrebe? Ovo nas\n pitanje vodi nazad na koncept demokracije, jer \u0107e izbori\n dru\u0161tva odra\u017eavati njegove potrebe. Ove \u0107e se potrebe, naravno,\n razlikovati me\u0111u razli\u010ditim kulturama i individualnim\n preferencijama \u2013 ali demokratski sustav bi se s lako\u0107om\n brinuo o tom.<\/p>\n\n\n\n
Mi, naravno, ne mo\u017eemo predvidjeti to\u010dan oblik koji bi\n poprimila ta budu\u0107a globalna demokracija. Sam demokratski\n sustav \u0107e biti proizvod budu\u0107ih demokratskih odluka. Ipak\n mo\u017eemo tvrditi da \u0107e se odluke vjerojatno trebati donositi na\n razli\u010ditim razinama \u2013 od lokalne do globalne. To \u0107e pomo\u0107i\n usmjeravanju demokratskog sudjelovanja za svakog pojedinca\n prema pitanjima koja ih se najvi\u0161e ti\u010du.<\/p>\n\n\n\n
U socijalizmu, svi \u0107e imati slobodan pristup dobrima i\n uslugama napravljenim da direktno zadovolje potrebe i ne treba\n postojati nikakav sustav pla\u0107anja za rad koji svaki pojedinac\n pridonosi u njihovoj proizvodnji. Sav rad \u0107e se odvijati na\n dobrovoljnoj bazi. Proizvodnja za potrebe zna\u010di da \u0107e ljudi\n sudjelovati u radu od kojeg se ima direktna korist.\n Zadovoljstvo koje bi taj rad donosio, zajedno s pove\u0107anom\n mogu\u0107nosti za oblikovanjem rada i uvjeta na radu, donijelo bi\n novi stav i odnos prema samom radu.<\/p>\n\n\n\n
“To je dobra ideja, ali nikada se ne\u0107e ostvariti”, naj\u010de\u0161\u0107i\n je odgovor na tvrdnju da je u sva\u010dijem interesu raditi na\n ostvarenju socijalisti\u010dkog dru\u0161tva. Kriva je pretpostavka da \u0107e\n se socijalizam zasnivati na altruizmu, \u017ertvovanju osobnih\n interesa u korist drugih. Socijalizam \u0107e se u stvarnosti\n zasnivati na \u010dinjenici da \u0107e ve\u0107ina ljudi prepoznati svoj\n zajedni\u010dki interes.<\/p>\n\n\n\n
Ovo je uobi\u010dajena primjedba socijalizmu, i pretpostavlja da\n \u0107e u socijalizmu ljudi uzimati vi\u0161e dobara nego im je potrebno.\n Lako je zamisliti ljude kako izlaze iz trgovina nose\u0107i gomile\n hrane \u2013 naposljetku, nije li to ono \u0161to \u0107e svi napraviti\n ako sve bude besplatno?<\/p>\n\n\n\n
To je mo\u017eda ono \u0161to bi ljudi napravili u dana\u0161njem\n kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvu, gdje je ono \u0161to nam je potrebno te\u0161ko\n dohvatljivo zato jer nam je potreban novac. Ali ako bi se hrana\n dijelila besplatno, ne bi bilo potrebe da bilo tko uzme vi\u0161e\n nego mu je potrebno. Hrana \u0107e biti dostupna na takav na\u010din zato\n jer \u0107e se proizvoditi kako bi se zadovoljile potrebe dru\u0161tva, a\n ne zbog profita. Trenuta\u010dna svjetska proizvodnja hrane (a\n kamoli tek potencijalna proizvodnja) je dovoljna da se hrani\n cjelokupno svjetsko stanovni\u0161tvo. Zaista, postoji potencijal da\n se zadovolji \u0161iri spektar ljudskih potreba, na ekolo\u0161ki\n prihvatljiv na\u010din, kad bi se socijalizam uspostavio. Jednom kad\n se nesigurnost dana\u0161njeg dru\u0161tva ostavi iza le\u0111a, biti \u0107e\n besmisleno uzimati vi\u0161e nego \u0161to je potrebno.<\/p>\n\n\n\n
Osim toga, mi tvrdimo da ljudi nisu dovoljno pohlepni! Kada\n bi ljudi bili pohlepni onoliko koliko se tvrdi, za\u0161to bi onda\n davali sve svoje bogatstvo i mo\u0107 kapitalisti\u010dkoj klasi?<\/p>\n\n\n\n
Ovo je jo\u0161 jedno uobi\u010dajeno pitanje koje se postavlja na\n tvrdnju da \u0107e se u socijalizmu posao odvijati na dobrovoljnoj\n bazi. Neki \u010desto ukazuju na odre\u0111ene poslove koje bi ljudi\n mogli izbjegavati \u2013 kao na primjer \u010di\u0161\u0107enje kanalizacije,\n kopanje u rudniku itd. Ekstremniji primjer ovog argumenta ka\u017ee\n da bi ljudi cijeli dan proveli u krevetu kad ih se ne bi\n prisiljavalo da rade.<\/p>\n\n\n\n
Kroz povijest, ljudi su uvijek tra\u017eili ispunjenje preko svog\n rada. Ako nisu u\u017eivali u poslu, to nije bilo zbog op\u0107e mr\u017enje\n prema radu, ve\u0107 zbog specifi\u010dne svrhe posla i uvjeta rada na\n poslu kojima su bili izlo\u017eeni. Rad u socijalizmu ima potencijal\n da bude potpuno druk\u010diji od rada u kapitalizmu. Najva\u017eniji\n razlog tome bio bi da bi se neugodan rad organizirao da bude\n efikasniji od istog u kapitalizmu i da bi sav rad bio\n organiziran na na\u010din kako bi bio \u0161to ugodniji.<\/p>\n\n\n\n
Svrha rada bila bi potpuno druk\u010dija. Pod kapitalizmom, velik\n dio rada koji se obavlja potreban je kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvu\n kako bi se odr\u017ealo. U socijalizmu, sav rad koji bi se obavljao\n bio bi za direktno zadovoljavanje ljudskih potreba. Zanimljiv i\n ugodan rad je sam po sebi ljudska potreba, a rad koji nije ni\n zanimljiv ni ugodan morao bi se minimalizirati ili \u010dak i\n ukinuti.<\/p>\n\n\n\n
Kad neko ku\u0107anstvo dobije stroj za pranje rublja, nikada ne\n \u010dujete \u010dlanove obitelji koji su prije ru\u010dno prali rublje da im\n stroj sada “oduzima posao”. Ali ako se ne\u0161to sli\u010dno dogodi na\n \u0161iroj dru\u0161tvenoj razini to se smatra ozbiljnim problemom \u2013\n “nezaposleno\u0161\u0107u” \u2013 koja se mo\u017ee rije\u0161iti samo stvaraju\u0107i\n nova radna mjesta. \u010cinjenica je da je ve\u0107ina posla u\n kapitalizmu ili potpuno ili djelomi\u010dno nepotrebna, a velik dio\n posla koji je potreban izvode ljudi koji su pod stresom rade\u0107i\n prekovremeno dok drugi pate u siroma\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n
U zdravom dru\u0161tvu, ukidanje svih apsurdnih poslova (ne samo\n onih koji proizvode ili trguju sa smije\u0161nom i nepotrebnom\n robom, ve\u0107 i puno ve\u0107eg broja onih koji su direktno ili\n indirektno uklju\u010deni u promoviranje i \u010duvanje cjelovitosti\n kapitalisti\u010dkog sustava) smanjilo bi potreban rad na tako\n trivijalne razmjere da bi se on jednostavno rije\u0161io\n dobrotvornim radom i kooperacijom, eliminiraju\u0107i potrebu za\n cijelim dr\u017eavnim aparatom ekonomskih mjera i intervencije.\n Ekonomisti dr\u017ee da \u0107e za 20 godina za proizvodnju cjelokupne\n svjetske proizvodnje dobara potrebnih za \u017eivot biti potrebno\n samo 2% svjetskog stanovni\u0161tva (i to u kapitalisti\u010dkom\n dru\u0161tvu!), a to zna\u010di da bi u socijalisti\u010dkom dru\u0161tvu pojedinac\n morao raditi samo nekoliko sati tjedno.<\/p>\n\n\n\n
Je li revolucija o kojoj govorimo zaista mogu\u0107a? Na prvi bi\n se pogled reklo da ne. Izgledi za uspjeh su mali. I zaista, kad\n predlo\u017eimo svoje ideje, ve\u0107ina ljudi ne mo\u017ee vjerovati da\n mislimo ozbiljno.<\/p>\n\n\n\n
Ali ve\u0107ina revolucija se i dogodila upravo u trenutku kad su\n ljudi mislili da se stvari vi\u0161e ne mogu mijenjati. Postojalo je\n vrijeme kad se ideja kapitalizma odbacivala kao beznadan\n utopijski san. Kmetu koji je \u017eivio u feudalnom dru\u0161tvu, ideja\n radikalne promjene doimala bi se beznadnom kao i Vama sada.\n Njima se feudalizam \u010dinio vje\u010dan i nepromjenjiv kao \u0161to i nama\n kapitalizam izgleda danas. U Europi, dok je kapitalizam bio jo\u0161\n relativno mlad, ideja o osmosatnom radnom vremenu izgledala je\n utopijski. U pro\u0161losti, u zemljama u kojima danas svi imaju\n pravo glasa, ideji o univerzalnom pravu glasa \u017eestoko se i\n nasilno suprotstavljalo.<\/p>\n\n\n\n
Prema tome, nismo previ\u0161e iznena\u0111eni \u0161to ljudi na\u0161e ideje\n smatraju utopijskim. U svijetu postoji mnogo trendova koji\n ulijevaju pesimizam, ali ima i nekih koji daju nade za\n optimizam, kao \u0161to je, na primjer, gubljenje iluzija u\n prethodne krive alternative. Sve se manji broj ljudi trudi\n uop\u0107e i glasovati na izborima, pravilno shva\u0107aju\u0107i da \u0107e to\n imati jako malo u\u010dinka na njihov svakodnevni \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n
Naravno da ne. Mi tvrdimo da se radni\u010dka klasa treba\n organizirati kako bi uspostavila socijalizam. Ranije smo\n spomenuli \u02ddsocijalnu dr\u017eavu\u02dd kao neuspjeli primjer reformizma.\n S druge strane, stvari poput osnovne zdravstvene njege i\n postoje upravo zato jer se radni\u010dka klasa borila za njih (iako\n politi\u010dari pripisuju zasluge sebi). Bez prijetnje akcijom,\n nikada ne bi izborili takve stvari. \u0160trajkovi, ili samo\n prijetnje \u0161trajkom, poma\u017eu pobolj\u0161anju pla\u0107a i radnih\n uvjeta.<\/p>\n\n\n\n
Mi imamo sposobnost mijenjanja postoje\u0107eg stanja, ako\n djelujemo zajedno. Mo\u0107 mijenjanja dru\u0161tva le\u017ei u rukama onih\n koji proizvode sve \u2013 radni\u010dke klase. To je izvor na\u0161e mo\u0107i, ako\n je nekada budemo trebali upotrijebiti. Mo\u0107, ne kako bi\n napravili nekoliko reformi, ve\u0107 kako bi promijenili cijeli\n sustav, kako bi proveli socijalnu revoluciju.<\/p>\n\n\n\n
Organizacija \u02ddWorld Socialist Movement (WSM)\u02dd, sastoji se od\n ljudi diljem svijeta koji su se demokratski organizirali s\n jednim ciljem; kako bi proveli potpunu promjenu u svjetskom\n dru\u0161tvu. Iako je mala, organizacija je sastavljena od raznih\n stranaka i grupa iz nekoliko zemalja.<\/p>\n\n\n\n
WSM je globalni socijalisti\u010dki pokret koji vjeruje da\n kapitalizam nije u stanju zadovoljiti potrebe ve\u0107ine, radnika\n diljem svijeta, bez obzira na to koliko \u02ddprogresivan\u02dd mo\u017ee\n postati u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n
Kako bi se zadovoljile potrebe koje mi smatramo dovoljnim,\n kapitalizam mora biti zamijenjen socijalizmom.<\/p>\n\n\n\n
Svi unutar WSM imaju jednaku vrijednost i jednaku mo\u0107.\n Stvarna demokracija je temelj socijalizma. Revolucionarna\n transformacija dru\u0161tva, mora i mo\u017ee se dogoditi samo \u017eeljom\n velike ve\u0107ine ljudi, ako \u017eeli uspjeti.<\/p>\n\n\n\n
Danas svi nu\u017eni uvjeti proizvodnje i komunikacije postoje za\n uspostavu svjetskog socijalisti\u010dkog dru\u0161tva. Ono \u0161to nedostaje\n jest razumijevanje i \u017eelja me\u0111u onima koji bi najvi\u0161e\n profitirali od njega. Zada\u0107a socijalista jest \u0161irenje nu\u017enih\n informacija ljudima oko sebe. To \u010desto zna\u010di i ispravljanje\n velikog dijela krivih informacija koje \u0161ire oni koji \u017eele da\n dru\u0161tvo ostane onakvo kakvo je danas, sa svim siroma\u0161tvom,\n diktaturama i ratovima.<\/p>\n\n\n\n
Mi posjedujemo iscrpne analize dana\u0161njeg dru\u0161tva, na\u010dina na\n koji se ono razvija, i onoga \u0161to se treba napraviti kako bi se\n ono izmijenilo da bude korisno svim ljudima.<\/p>\n\n\n\n
Sve \u010de\u0161\u0107e nam se javljaju ljudi iz cijelog svijeta, s istim\n stavovima. Nove se socijalisti\u010dke stranke organiziraju diljem\n svijeta. Ako \u017eelite vi\u0161e informacija, ili nam \u017eelite pomo\u0107i pri\n radu, na bilo kakav na\u010din, molimo da nas kontaktirate.<\/p>\n\n\n\n
Organizacija WSM:<\/p>\n\n\n\n
Uvod i dobrodo\u0161li<\/p>\n\n\n\n
Ne zanima Vas politika? Tko vam to mo\u017ee zamjeriti? Stvari\n koje se serviraju u medijima su prili\u010dno dosadne. Mo\u017eda Vas ne\n zanima politika jer mislite da ne mo\u017eete ni\u0161ta promijeniti.\n Mo\u017eda se osje\u0107ate bespomo\u0107nima.<\/p>\n\n\n\n
Ali mo\u017eda bi Vas trebala zanimati. “Politika” se,\n naposljetku, zanima za Vas. I to mnogo.<\/p>\n\n\n\n
Politika se zanima za Vas zato jer ste Vi dio onoga \u0161to ona\n zove “tr\u017ei\u0161te rada” (a \u0161to mi zovemo “radni\u010dka klasa”). Mo\u017eda\n ste u medijima \u010duli poduzetnike ili politi\u010dare kako pri\u010daju o\n tome kako je “cijena rada” previsoka. Oni postaju zabrinuti kad\n njihovi poku\u0161aji da odr\u017ee “produktivnu” i “fleksibilnu” radnu\n snagu nai\u0111u na otpor. Oni sretno priznaju da je jedna od\n njihovih uloga da upravljaju ekonomijom. A najva\u017enija\n komponenta ekonomije ste upravo Vi.<\/p>\n\n\n\n
Mo\u017eda se osje\u0107ate bespomo\u0107no, ali ovaj osje\u0107aj je sam po\n sebi mo\u0107an. Kao ne\u0161to za prodaju na tr\u017ei\u0161tu rada, Vi ste\n klju\u010dna komponenta mo\u0107i i bogatstva Va\u0161ih poslodavaca i\n politi\u010dkih vladara. Sve dok Vi prihva\u0107ate ovu neravnopravnost\n (koja ima mnoge destruktivne posljedice), mo\u017ee ona opstati.<\/p>\n\n\n\n
Rije\u010d kapitalizam je postala prili\u010dno uobi\u010dajena za\n opisivanje dru\u0161tvenog ure\u0111enja u kojem trenuta\u010dno \u017eivimo.\n Tako\u0111er se uzima zdravo za gotovo da je to ure\u0111enje postojalo,\n ako ne oduvijek, onda barem u ve\u0107em dijelu ljudske povijesti. U\n stvari, kapitalizam je relativno nov dru\u0161tveni poredak.<\/p>\n\n\n\n
Ali \u0161to to\u010dno ‘kapitalizam’ zna\u010di?<\/p>\n\n\n\n
Kapitalizam je dru\u0161tveno ure\u0111enje koje trenuta\u010dno postoji u\n svim zemljama svijeta. U kapitalisti\u010dkom sustavu, sredstva\n proizvodnje i raspodjele dobara (zemlja, tvornice, tehnologija,\n transportni sustav, itd.) su u posjedu vrlo male grupe ljudi.\n Tu malu grupicu ljudi, mi nazivamo kapitalisti\u010dkom klasom.\n Velika ve\u0107ina ljudi mora prodavati svoju sposobnost rada kako\n bi zauzvrat dobila nadnicu ili pla\u0107u (te ljude mi nazivamo\n radni\u010dkom klasom).<\/p>\n\n\n\n
Radni\u010dka klasa je pla\u0107ena da proizvodi dobra i usluge koje\n se onda prodaju za stvaranje profita. Kapitalisti primaju\n profit zato jer mogu stvoriti vi\u0161e novca prodavaju\u0107i ono \u0161to\n smo mi proizveli, zato jer ono \u0161to smo mi proizveli ko\u0161ta vi\u0161e\n od na\u0161e cijene na tr\u017ei\u0161tu rada. U ovom smislu, radni\u010dka klasa\n je iskori\u0161tavana od strane kapitalisti\u010dke klase. Kapitalisti\n \u017eive od profita koji ostvare iskori\u0161tavaju\u0107i radni\u010dku klasu dok\n istovremeno ula\u017eu dio profita u cilju budu\u0107e akumulacije\n profita.<\/p>\n\n\n\n
Ovo je ono \u0161to imamo na umu kad ka\u017eemo da postoje dvije\n klase u dru\u0161tvu. To je tvrdnja koja se temelji na jednostavnim\n \u010dinjenicama o dru\u0161tvu u kojem danas \u017eivimo. Ova klasna podjela\n je osnovno obilje\u017eje kapitalizma. Mo\u017ee biti popularno govoriti\n (obi\u010dno samo okvirno) o razli\u010ditim drugim ‘klasama’ kao, na\n primjer, ‘srednja klasa’, ali definicija je ovih dviju osnovnih\n klasa klju\u010dna u razumijevanju kapitalizma.<\/p>\n\n\n\n
Ne mora biti o\u010dito u kojoj se klasi neki relativno bogati\n ljudi nalaze, ali nema sumnje u status ogromne ve\u0107ine svjetske\n populacije. Pripadnici kapitalisti\u010dke klase dobro znaju tko su.\n I ve\u0107ina pripadnika radni\u010dke klase zna da treba raditi za\n nadnicu ili pla\u0107u kako bi \u017eivjeli (ili su ovisni o nekom\n drugom, ili ovise o dr\u017eavnim subvencijama).<\/p>\n\n\n\n
U kapitalizmu, motiv za proizvodnju dobara i usluga je\n njihova prodaja za profit, a ne da bi se zadovoljilo potrebe\n ljudi. Proizvodi kapitalisti\u010dke proizvodnje moraju na\u0107i kupca,\n naravno, ali to je samo posljedica glavnog cilja stvaranja\n profita, kako bi se zavr\u0161ilo s vi\u0161e novca nego \u0161to je u\n proizvodnju bilo ulo\u017eeno. Ovo nije teorija koju smo mi\n izmislili nego \u010dinjenica koju mo\u017eete provjeriti sami \u010ditaju\u0107i\n financijske \u010dasopise. Poticaj proizvodnji nije ono \u0161to su kupci\n spremni platiti kako bi zadovoljili svoje potrebe nego ono \u0161to\n kapitalisti ra\u010dunaju da bi im moglo donijeti profit. Ta dobra\n mogu zadovoljiti ljudske potrebe, ali te potrebe ne\u0107e biti\n zadovoljene ako ljudi nemaju dovoljno novca.<\/p>\n\n\n\n
Motiv profita nije samo posljedica pohlepe od strane\n pojedina\u010dnih kapitalista. Oni nemaju drugog izbora. Potreba\n stvaranja profita je nametnuta kapitalistima kao uvjet za\n odr\u017eavanje njihovih investicija i njihovih polo\u017eaja kao\n kapitalista. Nadmetanje s drugim kapitalistima prisiljava ih da\n reinvestiraju \u0161to vi\u0161e profita mogu u odr\u017eavanje njihovih\n sredstava i tehnologije proizvodnje modernim.<\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to \u0107ete vidjeti, mi dr\u017eimo da klasna podjela i \u017eelja za\n profitom kao sastavnice kapitalizma le\u017ee u korijenu ve\u0107ine\n dana\u0161njih svjetskih problema, od gladi i ratova, do socijalne\n otu\u0111enosti i zlo\u010dina. Svaki aspekt na\u0161ih \u017eivota je podre\u0111en\n najgorim ekscesima \u017eelje za profitom. U kapitalisti\u010dkom\n dru\u0161tvu, na\u0161e stvarne potrebe \u0107e uvijek biti zapostavljene na\n ra\u010dun potrebe za profitom.<\/p>\n\n\n\n
Op\u0107enito se smatra da kapitalizam podrazumijeva slobodno\n tr\u017ei\u0161te. Ali mogu\u0107e je imati kapitalizam i bez slobodnog\n tr\u017ei\u0161ta. Sustavi koji su postojali u biv\u0161em SSSR-u i koji danas\n postoje u Kini i na Kubi primjeri su toga. Ova klasno\n podijeljena dru\u0161tva se \u010desto krivo nazivaju ‘socijalisti\u010dkim’.\n \u010cak i nasumi\u010dan pogled na njih otkriva nam da se u biti radi o\n ‘dr\u017eavama kapitalistima’. U navodno ‘socijalisti\u010dkom’\n Sovjetskom Savezu, na primjer, jo\u0161 uvijek je postojalo\n robovanje pla\u0107i, kupovanje, prodaja i razmjena, s proizvodnjom\n koja se \u010desto odvijala samo onda kada se mogla odr\u017eati.\n ‘Socijalisti\u010dki’ SSSR je nastavio trgovati prema diktatima\n me\u0111unarodnog kapitala i, kao svaki drugi kapitalist, dr\u017eava je\n bila spremna ratovati kako bi za\u0161titila osobne ekonomske\n interese. Uloga sovjetske dr\u017eave bila je da slu\u017ei kapitalu u\n iskori\u0161tavanju pla\u0107enog rada, postavljaju\u0107i ciljeve proizvodnje\n i uglavnom kontroliraju\u0107i ono \u0161to se moglo i \u0161to se nije moglo\n proizvesti. Prema tome, s pravom mo\u017eemo tvrditi kako takva\n zemlja ne mo\u017ee imati nikakve veze sa socijalizmom, kako ga mi\n definiramo. U stvari, socijalizam kako ga mi definiramo, ne\n mo\u017ee postojati samo u jednoj zemlji \u2013 ba\u0161 kao i\n kapitalizam, on mora biti globalno dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er je mogu\u0107e (barem teoretski) imati slobodno tr\u017ei\u0161te\n koje nije kapitalisti\u010dko. Takvo bi “tr\u017ei\u0161no gospodarstvo”\n uklju\u010divalo seljake, umjetnike i obrtnike od kojih svaki\n proizvodi odre\u0111ene proizvode koje bi me\u0111usobno mogli\n razmjenjivati putem novca. Ne bi bilo ni stvaranja profita ni\n klasne podjele \u2013 samo neovisni proizvo\u0111a\u010di koji\n razmjenjuju dobra zbog obostrane koristi. Ali, s pravom mo\u017eemo\n sumnjati je li takvo ekonomsko ure\u0111enje ikada postojalo.\n Dru\u0161tvo koje je najvi\u0161e sli\u010dilo tome, mo\u017eda je postojalo u\n ranim kolonijalnim naseljima u Sjevernoj Americi. Neki me\u0111u\n “zelenima” \u017eele vidjeti povratak ovakvoj vrsti ekonomskog\n ure\u0111enja. Mi smatramo da ovakvo ure\u0111enje nije va\u017ee\u0107a\n alternativa modernom dru\u0161tvu. Takav sustav bi gotovo neizbje\u017eno\n vodio prema akumulaciji kapitala i stvaranja profita \u2013\n definitivnih obilje\u017eja kapitalizma.<\/p>\n\n\n\n
Uzimaju\u0107i u obzir sve \u0161to smo rekli o kapitalizmu, o\u010dito je\n da se ne\u0161to treba poduzeti. Ali \u0161to? Mo\u017ee li se kapitalizam\n reformirati tako da bude druk\u010diji? Ili mora do\u0107i do\n socijalisti\u010dke revolucije koja bi zamijenila kapitalizam nekom\n drugim ure\u0111enjem? Ta se debata vodi ve\u0107 vi\u0161e od sto godina.<\/p>\n\n\n\n
Putem poku\u0161aja mijenjanja kapitalizma, odnosno\n “reformiranja”, kre\u0107e ve\u0107ina ljudi koji \u017eele pobolj\u0161ati\n dru\u0161tvo. Ne pori\u010demo da su odre\u0111ene reforme koje je ostvarila\n radni\u010dka klasa pomogle pobolj\u0161ati op\u0107e uvjete \u017eivljenja i rada.\n Zaista nema ni\u0161ta lo\u0161e s ljudima koji se zala\u017eu za reforme koje\n donose bitna pobolj\u0161anja u kvaliteti \u017eivljenja, i neke reforme\n doista zna\u010de bitnu razliku u \u017eivotima milijuna ljudi, te se\n mogu smatrati “uspje\u0161nima”. Postoje primjeri istih na poljima\n obrazovanja, stambene gradnje, zlouporabe dje\u010djeg rada, uvjeta\n na poslu i socijalne sigurnosti. Ali ipak, glede toga, tako\u0111er\n se treba priznati da su takvi “uspjesi” u stvarnosti napravili\n ni\u0161ta drugo do odr\u017eavanja radnika i njihovih obitelji u\n efikasnom radnom stanju i, iako su smanjili probleme, u\n stvarnosti su rijetko uspjeli u potpunosti odstraniti te iste\n probleme. Ono \u010demu se mi protivimo je ta cijela kultura\n reformiranja, ideja da se kapitalizam mo\u017ee u\u010diniti\n podno\u0161ljivijim s pravim reformama, \u0161to zna\u010di da se\n suprotstavljamo onim organizacijama koje obe\u0107avaju dono\u0161enje\n programa reformi na dobrobit radni\u010dke klase, \u010desto s ciljem\n kako bi organizacija koja predla\u017ee reforme do\u0161la na vlast.\n Takve grupe, posebno one ljevi\u010darske, \u010desto imaju stvarne\n ciljeve prili\u010dno druk\u010dije od programa reformi kojeg predla\u017eu. U\n tome su one neiskrene kao i bilo koji drugi politi\u010dar, bilo s\n lijeva ili desna. Krajnji rezultat toga je gubljenje iluzija u\n radikalnu promjenu.<\/p>\n\n\n\n
Ako ste ipak uvjereni da grupacije ili stranke koje\n obe\u0107avaju reforme zaslu\u017euju Va\u0161u podr\u0161ku, molimo Vas da uzmete\n u obzir slijede\u0107e \u010dinjenice:<\/p>\n\n\n\n
Evo \u0161to rekao William Morris prije vi\u0161e od jednog stolje\u0107a:\n “Reforme oko kojih se mnogi \u010destiti ljudi trenuta\u010dno zamaraju\n su beskorisne zato jer su ni\u0161ta drugo do neorganiziranih\n djelomi\u010dnih pobuna protiv goleme, \u0161iroko rasprostranjene,\n sveobuhvatne organizacije koja \u0107e, s nesvjesnim instinktom\n biljke, odbiti svaki poku\u0161aj pobolj\u0161anja \u017eivotnih uvjeta ljudi\n i spremno odgovoriti protuudarom.”<\/p>\n\n\n\n
Drugim rije\u010dima, iako individualne reforme mogu biti\n vrijedne podr\u0161ke, politi\u010dka strategija reformizma \u2013\n obe\u0107avanje reformi u korist drugih \u2013 je put koji ne vodi\n nigdje. Oni koji \u017eele promijeniti dru\u0161tvo, trebali bi se\n ozbiljno upitati nudi li kapitalizam dovoljno prostora za\n trajna rje\u0161enja golemog spektra socijalnih problema kojima je\n sam uzrok. Naravno, neka pobolj\u0161anja se ipak \u010dine i neki\n problemi se ipak smanjuju. K tome, novi problemi neprestano\n nastaju u dru\u0161tvu koje se sve br\u017ee mijenja tra\u017ee\u0107i nove na\u010dine\n stvaranja profita.<\/p>\n\n\n\n
Motiv profita u kapitalizmu je veliki uzro\u010dnik problema s\n kojima se susre\u0107emo u dana\u0161njem dru\u0161tvu: sve ve\u0107a nejednakost,\n siroma\u0161tvo, odvajanje od dru\u0161tva, zlo\u010din, besku\u0107ni\u0161tvo,\n degradacija okoli\u0161a \u2013 popis bi mogao i\u0107i u nedogled.\n Postoje nebrojeni na\u010dini na koje radni\u010dka klasa (kao i\n kapitalisti\u010dka) pati zbog posljedica profitnog sustava. Osim\n ako se organiziramo za alternativu, profitni sustav \u0107e\n nastaviti na svom slijepom putu.<\/p>\n\n\n\n
Ali \u0161to je alternativa?<\/p>\n\n\n\n
Najva\u017enije u definiciji socijalizma jest dru\u0161tveno\n vlasni\u0161tvo. To zna\u010di da bi svjetski resursi trebali biti\n zajedni\u010dko vlasni\u0161tvo cjelokupnog svjetskog stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Ali ima li zaista smisla da svi posjeduju sve zajedno?\n Naravno, neke stvari su za osobnu upotrebu prije nego li za\n dijeljenje \u2013 odje\u0107a, na primjer. “Posjedovanje” odre\u0111enih\n osobnih stvari nije u suprotnosti s principima dru\u0161tva\n zasnovanog na dru\u0161tvenom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n
U praksi, dru\u0161tveno vlasni\u0161tvo \u0107e zna\u010diti da \u0107e svi imati\n pravo sudjelovati u dono\u0161enju odluka kako \u0107e se globalni\n resursi upotrebljavati. To zna\u010di da nitko ne\u0107e biti u stanju\n uzeti kontrolu nad resursima u svoje ruke.<\/p>\n\n\n\n
Demokratska kontrola je prema tome esencijalna za\n socijalizam. Socijalizam \u0107e biti dru\u0161tvo u kojem \u0107e svi imati\n pravo sudjelovanja u socijalnim odlukama koje ih se ti\u010du. Te bi\n odluke mogle biti u \u0161irokom spektru pitanja \u2013 jedna od\n najva\u017enijih odluka, na primjer, bila bi kako organizirati\n proizvodnju dobara i usluga.<\/p>\n\n\n\n
Proizvodnja u socijalizmu \u0107e biti direktno i samo za\n upotrebu. S prirodnim i tehni\u010dkim resursima Svijeta u\n dru\u0161tvenom vlasni\u0161tvu i pod demokratskom kontrolom, jedini\n objekt proizvodnje \u0107e biti zadovoljenje ljudskih potreba. To bi\n zna\u010dilo kraj kupovanja, prodavanja i novca. Umjesto toga, mogli\n bi slobodno uzeti ono \u0161to smo zajedni\u010dki proizveli. Primijenio\n bi se stari slogan “svatko prema svojim sposobnostima, svakome\n prema njegovim potrebama”.<\/p>\n\n\n\n
Kako bi smo odlu\u010dili koje su ljudske potrebe? Ovo nas\n pitanje vodi nazad na koncept demokracije, jer \u0107e izbori\n dru\u0161tva odra\u017eavati njegove potrebe. Ove \u0107e se potrebe, naravno,\n razlikovati me\u0111u razli\u010ditim kulturama i individualnim\n preferencijama \u2013 ali demokratski sustav bi se s lako\u0107om\n brinuo o tom.<\/p>\n\n\n\n
Mi, naravno, ne mo\u017eemo predvidjeti to\u010dan oblik koji bi\n poprimila ta budu\u0107a globalna demokracija. Sam demokratski\n sustav \u0107e biti proizvod budu\u0107ih demokratskih odluka. Ipak\n mo\u017eemo tvrditi da \u0107e se odluke vjerojatno trebati donositi na\n razli\u010ditim razinama \u2013 od lokalne do globalne. To \u0107e pomo\u0107i\n usmjeravanju demokratskog sudjelovanja za svakog pojedinca\n prema pitanjima koja ih se najvi\u0161e ti\u010du.<\/p>\n\n\n\n
U socijalizmu, svi \u0107e imati slobodan pristup dobrima i\n uslugama napravljenim da direktno zadovolje potrebe i ne treba\n postojati nikakav sustav pla\u0107anja za rad koji svaki pojedinac\n pridonosi u njihovoj proizvodnji. Sav rad \u0107e se odvijati na\n dobrovoljnoj bazi. Proizvodnja za potrebe zna\u010di da \u0107e ljudi\n sudjelovati u radu od kojeg se ima direktna korist.\n Zadovoljstvo koje bi taj rad donosio, zajedno s pove\u0107anom\n mogu\u0107nosti za oblikovanjem rada i uvjeta na radu, donijelo bi\n novi stav i odnos prema samom radu.<\/p>\n\n\n\n
“To je dobra ideja, ali nikada se ne\u0107e ostvariti”, naj\u010de\u0161\u0107i\n je odgovor na tvrdnju da je u sva\u010dijem interesu raditi na\n ostvarenju socijalisti\u010dkog dru\u0161tva. Kriva je pretpostavka da \u0107e\n se socijalizam zasnivati na altruizmu, \u017ertvovanju osobnih\n interesa u korist drugih. Socijalizam \u0107e se u stvarnosti\n zasnivati na \u010dinjenici da \u0107e ve\u0107ina ljudi prepoznati svoj\n zajedni\u010dki interes.<\/p>\n\n\n\n
Ovo je uobi\u010dajena primjedba socijalizmu, i pretpostavlja da\n \u0107e u socijalizmu ljudi uzimati vi\u0161e dobara nego im je potrebno.\n Lako je zamisliti ljude kako izlaze iz trgovina nose\u0107i gomile\n hrane \u2013 naposljetku, nije li to ono \u0161to \u0107e svi napraviti\n ako sve bude besplatno?<\/p>\n\n\n\n
To je mo\u017eda ono \u0161to bi ljudi napravili u dana\u0161njem\n kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvu, gdje je ono \u0161to nam je potrebno te\u0161ko\n dohvatljivo zato jer nam je potreban novac. Ali ako bi se hrana\n dijelila besplatno, ne bi bilo potrebe da bilo tko uzme vi\u0161e\n nego mu je potrebno. Hrana \u0107e biti dostupna na takav na\u010din zato\n jer \u0107e se proizvoditi kako bi se zadovoljile potrebe dru\u0161tva, a\n ne zbog profita. Trenuta\u010dna svjetska proizvodnja hrane (a\n kamoli tek potencijalna proizvodnja) je dovoljna da se hrani\n cjelokupno svjetsko stanovni\u0161tvo. Zaista, postoji potencijal da\n se zadovolji \u0161iri spektar ljudskih potreba, na ekolo\u0161ki\n prihvatljiv na\u010din, kad bi se socijalizam uspostavio. Jednom kad\n se nesigurnost dana\u0161njeg dru\u0161tva ostavi iza le\u0111a, biti \u0107e\n besmisleno uzimati vi\u0161e nego \u0161to je potrebno.<\/p>\n\n\n\n
Osim toga, mi tvrdimo da ljudi nisu dovoljno pohlepni! Kada\n bi ljudi bili pohlepni onoliko koliko se tvrdi, za\u0161to bi onda\n davali sve svoje bogatstvo i mo\u0107 kapitalisti\u010dkoj klasi?<\/p>\n\n\n\n
Ovo je jo\u0161 jedno uobi\u010dajeno pitanje koje se postavlja na\n tvrdnju da \u0107e se u socijalizmu posao odvijati na dobrovoljnoj\n bazi. Neki \u010desto ukazuju na odre\u0111ene poslove koje bi ljudi\n mogli izbjegavati \u2013 kao na primjer \u010di\u0161\u0107enje kanalizacije,\n kopanje u rudniku itd. Ekstremniji primjer ovog argumenta ka\u017ee\n da bi ljudi cijeli dan proveli u krevetu kad ih se ne bi\n prisiljavalo da rade.<\/p>\n\n\n\n
Kroz povijest, ljudi su uvijek tra\u017eili ispunjenje preko svog\n rada. Ako nisu u\u017eivali u poslu, to nije bilo zbog op\u0107e mr\u017enje\n prema radu, ve\u0107 zbog specifi\u010dne svrhe posla i uvjeta rada na\n poslu kojima su bili izlo\u017eeni. Rad u socijalizmu ima potencijal\n da bude potpuno druk\u010diji od rada u kapitalizmu. Najva\u017eniji\n razlog tome bio bi da bi se neugodan rad organizirao da bude\n efikasniji od istog u kapitalizmu i da bi sav rad bio\n organiziran na na\u010din kako bi bio \u0161to ugodniji.<\/p>\n\n\n\n
Svrha rada bila bi potpuno druk\u010dija. Pod kapitalizmom, velik\n dio rada koji se obavlja potreban je kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvu\n kako bi se odr\u017ealo. U socijalizmu, sav rad koji bi se obavljao\n bio bi za direktno zadovoljavanje ljudskih potreba. Zanimljiv i\n ugodan rad je sam po sebi ljudska potreba, a rad koji nije ni\n zanimljiv ni ugodan morao bi se minimalizirati ili \u010dak i\n ukinuti.<\/p>\n\n\n\n
Kad neko ku\u0107anstvo dobije stroj za pranje rublja, nikada ne\n \u010dujete \u010dlanove obitelji koji su prije ru\u010dno prali rublje da im\n stroj sada “oduzima posao”. Ali ako se ne\u0161to sli\u010dno dogodi na\n \u0161iroj dru\u0161tvenoj razini to se smatra ozbiljnim problemom \u2013\n “nezaposleno\u0161\u0107u” \u2013 koja se mo\u017ee rije\u0161iti samo stvaraju\u0107i\n nova radna mjesta. \u010cinjenica je da je ve\u0107ina posla u\n kapitalizmu ili potpuno ili djelomi\u010dno nepotrebna, a velik dio\n posla koji je potreban izvode ljudi koji su pod stresom rade\u0107i\n prekovremeno dok drugi pate u siroma\u0161tvu.<\/p>\n\n\n\n
U zdravom dru\u0161tvu, ukidanje svih apsurdnih poslova (ne samo\n onih koji proizvode ili trguju sa smije\u0161nom i nepotrebnom\n robom, ve\u0107 i puno ve\u0107eg broja onih koji su direktno ili\n indirektno uklju\u010deni u promoviranje i \u010duvanje cjelovitosti\n kapitalisti\u010dkog sustava) smanjilo bi potreban rad na tako\n trivijalne razmjere da bi se on jednostavno rije\u0161io\n dobrotvornim radom i kooperacijom, eliminiraju\u0107i potrebu za\n cijelim dr\u017eavnim aparatom ekonomskih mjera i intervencije.\n Ekonomisti dr\u017ee da \u0107e za 20 godina za proizvodnju cjelokupne\n svjetske proizvodnje dobara potrebnih za \u017eivot biti potrebno\n samo 2% svjetskog stanovni\u0161tva (i to u kapitalisti\u010dkom\n dru\u0161tvu!), a to zna\u010di da bi u socijalisti\u010dkom dru\u0161tvu pojedinac\n morao raditi samo nekoliko sati tjedno.<\/p>\n\n\n\n
Je li revolucija o kojoj govorimo zaista mogu\u0107a? Na prvi bi\n se pogled reklo da ne. Izgledi za uspjeh su mali. I zaista, kad\n predlo\u017eimo svoje ideje, ve\u0107ina ljudi ne mo\u017ee vjerovati da\n mislimo ozbiljno.<\/p>\n\n\n\n
Ali ve\u0107ina revolucija se i dogodila upravo u trenutku kad su\n ljudi mislili da se stvari vi\u0161e ne mogu mijenjati. Postojalo je\n vrijeme kad se ideja kapitalizma odbacivala kao beznadan\n utopijski san. Kmetu koji je \u017eivio u feudalnom dru\u0161tvu, ideja\n radikalne promjene doimala bi se beznadnom kao i Vama sada.\n Njima se feudalizam \u010dinio vje\u010dan i nepromjenjiv kao \u0161to i nama\n kapitalizam izgleda danas. U Europi, dok je kapitalizam bio jo\u0161\n relativno mlad, ideja o osmosatnom radnom vremenu izgledala je\n utopijski. U pro\u0161losti, u zemljama u kojima danas svi imaju\n pravo glasa, ideji o univerzalnom pravu glasa \u017eestoko se i\n nasilno suprotstavljalo.<\/p>\n\n\n\n
Prema tome, nismo previ\u0161e iznena\u0111eni \u0161to ljudi na\u0161e ideje\n smatraju utopijskim. U svijetu postoji mnogo trendova koji\n ulijevaju pesimizam, ali ima i nekih koji daju nade za\n optimizam, kao \u0161to je, na primjer, gubljenje iluzija u\n prethodne krive alternative. Sve se manji broj ljudi trudi\n uop\u0107e i glasovati na izborima, pravilno shva\u0107aju\u0107i da \u0107e to\n imati jako malo u\u010dinka na njihov svakodnevni \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n
Naravno da ne. Mi tvrdimo da se radni\u010dka klasa treba\n organizirati kako bi uspostavila socijalizam. Ranije smo\n spomenuli \u02ddsocijalnu dr\u017eavu\u02dd kao neuspjeli primjer reformizma.\n S druge strane, stvari poput osnovne zdravstvene njege i\n postoje upravo zato jer se radni\u010dka klasa borila za njih (iako\n politi\u010dari pripisuju zasluge sebi). Bez prijetnje akcijom,\n nikada ne bi izborili takve stvari. \u0160trajkovi, ili samo\n prijetnje \u0161trajkom, poma\u017eu pobolj\u0161anju pla\u0107a i radnih\n uvjeta.<\/p>\n\n\n\n
Mi imamo sposobnost mijenjanja postoje\u0107eg stanja, ako\n djelujemo zajedno. Mo\u0107 mijenjanja dru\u0161tva le\u017ei u rukama onih\n koji proizvode sve \u2013 radni\u010dke klase. To je izvor na\u0161e mo\u0107i, ako\n je nekada budemo trebali upotrijebiti. Mo\u0107, ne kako bi\n napravili nekoliko reformi, ve\u0107 kako bi promijenili cijeli\n sustav, kako bi proveli socijalnu revoluciju.<\/p>\n\n\n\n
Organizacija \u02ddWorld Socialist Movement (WSM)\u02dd, sastoji se od\n ljudi diljem svijeta koji su se demokratski organizirali s\n jednim ciljem; kako bi proveli potpunu promjenu u svjetskom\n dru\u0161tvu. Iako je mala, organizacija je sastavljena od raznih\n stranaka i grupa iz nekoliko zemalja.<\/p>\n\n\n\n
WSM je globalni socijalisti\u010dki pokret koji vjeruje da\n kapitalizam nije u stanju zadovoljiti potrebe ve\u0107ine, radnika\n diljem svijeta, bez obzira na to koliko \u02ddprogresivan\u02dd mo\u017ee\n postati u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n
Kako bi se zadovoljile potrebe koje mi smatramo dovoljnim,\n kapitalizam mora biti zamijenjen socijalizmom.<\/p>\n\n\n\n
Svi unutar WSM imaju jednaku vrijednost i jednaku mo\u0107.\n Stvarna demokracija je temelj socijalizma. Revolucionarna\n transformacija dru\u0161tva, mora i mo\u017ee se dogoditi samo \u017eeljom\n velike ve\u0107ine ljudi, ako \u017eeli uspjeti.<\/p>\n\n\n\n
Danas svi nu\u017eni uvjeti proizvodnje i komunikacije postoje za\n uspostavu svjetskog socijalisti\u010dkog dru\u0161tva. Ono \u0161to nedostaje\n jest razumijevanje i \u017eelja me\u0111u onima koji bi najvi\u0161e\n profitirali od njega. Zada\u0107a socijalista jest \u0161irenje nu\u017enih\n informacija ljudima oko sebe. To \u010desto zna\u010di i ispravljanje\n velikog dijela krivih informacija koje \u0161ire oni koji \u017eele da\n dru\u0161tvo ostane onakvo kakvo je danas, sa svim siroma\u0161tvom,\n diktaturama i ratovima.<\/p>\n\n\n\n
Mi posjedujemo iscrpne analize dana\u0161njeg dru\u0161tva, na\u010dina na\n koji se ono razvija, i onoga \u0161to se treba napraviti kako bi se\n ono izmijenilo da bude korisno svim ljudima.<\/p>\n\n\n\n
Sve \u010de\u0161\u0107e nam se javljaju ljudi iz cijelog svijeta, s istim\n stavovima. Nove se socijalisti\u010dke stranke organiziraju diljem\n svijeta. Ako \u017eelite vi\u0161e informacija, ili nam \u017eelite pomo\u0107i pri\n radu, na bilo kakav na\u010din, molimo da nas kontaktirate.<\/p>\n\n\n\n
Organizacija WSM:<\/p>\n\n\n\n
Uvod i dobrodo\u0161li Ne zanima Vas politika? Tko vam to mo\u017ee zamjeriti? Stvari koje se serviraju u medijima su prili\u010dno dosadne. Mo\u017eda Vas ne zanima politika jer mislite da ne mo\u017eete ni\u0161ta promijeniti. Mo\u017eda se osje\u0107ate bespomo\u0107nima. Ali mo\u017eda bi Vas trebala zanimati. “Politika” se, naposljetku, zanima za Vas. I to mnogo. O \u010demu pri\u010date?…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"magazine_newspaper_sidebar_layout":"","footnotes":""},"class_list":["post-1360","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.worldsocialism.org\/wsm\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1360","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.worldsocialism.org\/wsm\/wp-json\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.worldsocialism.org\/wsm\/wp-json\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.worldsocialism.org\/wsm\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.worldsocialism.org\/wsm\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1360"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.worldsocialism.org\/wsm\/wp-json\/wp\/v2\/pages\/1360\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.worldsocialism.org\/wsm\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1360"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}